Početak ljeta u svakoj firmi donosi ista pitanja: ko ide na odmor kada, koliko dana kome pripada, mora li se isplatiti regres i koliko on smije iznositi a da ne povuče porez. Odgovori nisu komplikovani, ali se razlikuju između entiteta i, kod regresa, zavise od internih akata firme.
U ovom vodiču za poslodavce prolazimo pravila koja vrijede u 2026. godini: trajanje godišnjeg odmora koje morate odobriti u FBiH i RS, rokove za korištenje, obaveze prema novim radnicima, te porezni tretman regresa.
Koliko dana godišnjeg odmora morate odobriti
U Federaciji BiH svakom radniku morate odobriti plaćeni godišnji odmor od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana po kalendarskoj godini. Kolektivnim ugovorom možete ugovoriti i duže trajanje za poslove gdje to priroda posla opravdava. Računaju se radni dani - vikendi i praznici ne ulaze u tih 20 do 30 dana.
U Republici Srpskoj minimum koji ste dužni omogućiti je četiri radne sedmice, dakle 20 radnih dana, a trajanje se uvećava po osnovu radnog staža i drugim osnovima utvrđenim kolektivnim ugovorom i vašim opštim aktom.
U oba entiteta vrijedi isto temeljno pravilo: radnik se prava na godišnji odmor ne može odreći, niti mu ga vi kao poslodavac smijete uskratiti ili zamijeniti novčanom naknadom dok radni odnos traje.
Novi radnici: pravilo šest mjeseci
Radniku kojeg zapošljavate prvi put, ili koji je imao prekid rada duži od 15 dana između dva radna odnosa, puno pravo na godišnji odmor u FBiH priznajete tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Do tada nije bez prava: dužni ste mu omogućiti najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
U praksi to znači da radniku koji je počeo raditi 1. marta već u junu morate priznati tri dana odmora, a od septembra puni godišnji.
Pravila korištenja: rokovi koje firme najčešće probiju
Zakon o radu FBiH dozvoljava korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, ali s dva čvrsta pravila:
- Prvi dio mora se iskoristiti bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine
- Drugi dio mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine
Radnik koji dio odmora ne iskoristi u tim rokovima gubi pravo prenosa u narednu godinu. Za poslodavca to nije pobjeda nego rizik: ako radnik odmor nije iskoristio krivicom poslodavca, može tražiti naknadu štete.
Uz to, poslodavac ima dvije formalne obaveze koje se često preskaču:
- Plan korištenja godišnjih odmora utvrđuje se u konsultaciji s radnicima
- Pisana odluka o trajanju i periodu korištenja mora se uručiti radniku najmanje sedam dana prije odlaska na odmor
Radnik uz to ima pravo jedan dan godišnjeg odmora iskoristiti kad on to želi, uz obavezu da poslodavca obavijesti najmanje tri dana ranije.
Kolektivni godišnji odmor
Firme koje posao staju preko ljeta, tipično proizvodni pogoni i servisi u augustu, mogu odrediti kolektivni godišnji odmor za sve radnike. To je legalno, pod uslovom da je predviđeno planom korištenja i da su radnici o tome pravovremeno pisano obaviješteni. Pažnja: radnicima koji nemaju dovoljno dana godišnjeg za cijeli period kolektivnog odmora poslodavac mora riješiti status za preostale dane (plaćeno odsustvo, preraspodjela radnog vremena ili drugi osnov).
Regres: ko ga mora platiti i koliko
Ovdje se entiteti najviše razlikuju, pa krenimo od najčešćeg nesporazuma.
FBiH: regres nije zakonska obaveza
Zakon o radu FBiH regres uopšte ne spominje. Pravo na regres nastaje tek ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom koji obavezuje poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako nijedan od tih akata regres ne predviđa, poslodavac ga nije dužan isplatiti.
Ali ako jeste predviđen, onda je obaveza, a ne gest dobre volje. Radnik koji stekne pravo na godišnji odmor stiče i pravo na ugovoreni regres.
RS: regres je pravo radnika
Zakon o radu RS izričito predviđa da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini pune plate i pravo na regres, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Visina se utvrđuje kolektivnim ugovorima po djelatnostima.
Porezni tretman: granica od 50%
Za poslodavce u FBiH ključna brojka: regres je neoporeziv do 50% prosječne neto plate isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate. Aktuelni prosjek objavljuje Federalni zavod za statistiku, pa se neoporezivi maksimum mijenja iz mjeseca u mjesec.
Primjera radi, uz prosječnu neto platu od 1.400 KM neoporezivi regres bi bio do 700 KM. Sve preko te granice tretira se kao plata: na razliku se obračunavaju puni doprinosi i porez na dohodak, isto kao da ste radniku isplatili redovnu platu. Koliko tačno, možete izračunati u kalkulatoru plate.
Šta poslodavac mora imati spremno
- Plan korištenja godišnjih odmora - donesen u konsultaciji s radnicima, prije sezone
- Pisane odluke za svakog radnika - najmanje 7 dana prije početka odmora
- Evidencija iskorištenih dana - ko je koristio koliko, šta se prenosi i do kada
- Interni akt o regresu - da li postoji obaveza, koliki je iznos, kada se isplaćuje
- Praćenje roka 30. juni - preneseni dani iz prošle godine koji propadaju
- Status novih radnika - ko još nema šest mjeseci staža i koliko mu dana pripada
Većina ovih tačaka pada na istu infrastrukturu: urednu evidenciju radnog vremena i odsustava. Ako se godišnji odmori vode u Excel tabeli koju ažurira jedna osoba po sjećanju, rok od 30. juna i srazmjerna prava novih radnika prvi su kandidati za grešku. U Prici se odsustva vide na istom mjestu gdje i smjene i radni sati, pa obračun plate i regresa kreće od tačnih podataka.
Česta pitanja
Može li se godišnji odmor isplatiti umjesto korištenja? Ne. Radnik se prava na godišnji odmor ne može odreći, a poslodavac ga ne može “otkupiti” dok radni odnos traje. Novčana naknada za neiskorišteni odmor dolazi u obzir tek kod prestanka radnog odnosa, ako radnik odmor nije iskoristio krivicom poslodavca.
Da li je regres obavezan u FBiH? Nije po samom zakonu. Obavezan je samo ako ga predviđa kolektivni ugovor koji vas obavezuje, vaš pravilnik o radu ili ugovor o radu. U RS je regres pravo radnika predviđeno Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima.
Koliko regresa mogu isplatiti bez poreza? U FBiH do 50% prosječne neto plate u Federaciji isplaćene u posljednja tri mjeseca. Iznos preko toga oporezuje se kao plata, s punim doprinosima i porezom.
Šta s danima koje radnik ne iskoristi do 30. juna? Propadaju - prenos u narednu godinu nakon tog roka ne postoji. Izuzetak je situacija kada radnik odmor nije mogao iskoristiti krivicom poslodavca; tada poslodavac rizikuje zahtjev za naknadu štete.
Računaju li se vikendi i praznici u godišnji odmor? Ne. Godišnji odmor se računa u radnim danima, pa 20 dana odmora u praksi znači četiri sedmice odsustva.
Zaključak
Pravila godišnjih odmora nisu teška, ali su formalna: rokovi, pisane odluke i evidencija. Najskuplje greške ne nastaju iz loše namjere nego iz loše evidencije - propušteni rok 30. juna, zaboravljeni srazmjerni dani novog radnika, regres isplaćen preko neoporezivog limita bez obračuna davanja.
Za brzu provjeru koliko regres ili bilo koja isplata “košta” kroz poreze i doprinose, tu je naš kalkulator plate. A ako planiranje odmora u vašoj firmi još uvijek izgleda kao tabela u pet verzija po inboxima, javite nam se - pokazat ćemo vam kako odsustva, smjene i evidencija rada izgledaju na jednom mjestu.
