Ugovor o djelu je najbrži način da angažujete nekoga za jasno određen, jednokratan posao bez zasnivanja radnog odnosa. Ali “bez radnog odnosa” ne znači “bez poreza”: i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na svaku isplatu po ugovoru o djelu obračunavaju se porez i doprinosi, samo po pravilima koja se osjetno razlikuju od entiteta do entiteta. U ovom tekstu razlažemo šta je ugovor o djelu, kada ga smijete koristiti, te koliko tačno ostaje izvođaču u FBiH i u RS, uz konkretan primjer obračuna za oba entiteta.
Šta je ugovor o djelu
Ugovor o djelu je ugovor građanskog (obligacionog) prava, a ne radnog. Reguliše ga Zakon o obligacionim odnosima (poglavlje o ugovoru o djelu, čl. 600-629), a ne Zakon o radu. Njime se izvođač obavezuje da obavi tačno određen posao (izrada, popravka, usluga, projekat), a naručilac da mu za to isplati naknadu.
Ključna osobina je samostalnost izvođača: on radi za svoj račun i na svoj rizik, sam odlučuje kada, gdje i kako će posao obaviti, i odgovoran je za rezultat, a ne za utrošeno vrijeme. Zato ugovor o djelu ne donosi prava iz radnog odnosa - nema godišnjeg odmora, bolovanja, minulog rada ni radnog staža po tom osnovu.
Ugovor o djelu ili ugovor o radu?
Razlika nije samo formalna, jer određuje koliko poreza i doprinosa plaćate i koja prava izvođač ima.
| Ugovor o radu | Ugovor o djelu | |
|---|---|---|
| Zakon | Zakon o radu | Zakon o obligacionim odnosima |
| Priroda posla | trajan, svakodnevan | jednokratan, određen |
| Rad | po uputama i pod nadzorom | samostalno, na svoj rizik |
| Radni staž | da | ne |
| Godišnji odmor, bolovanje | da | ne |
| Doprinosi | puni set | ograničeni (vidi dolje) |
Porezi i doprinosi u FBiH
U Federaciji BiH ugovor o djelu se oporezuje kao dohodak od druge samostalne djelatnosti. Isplatilac (naručilac) obračunava, obustavlja i uplaćuje sve dažbine po odbitku, pri svakoj isplati. Redom se primjenjuje:
- Priznati rashodi 20% - bruto naknada se prvo umanjuje za 20% (paušalni troškovi izvođača koji radi vlastitim alatom; nerezidenti nemaju pravo na ovo umanjenje). Kod autorskih naknada priznaje se 30%.
- Doprinos za PIO 6% na tako dobijenu osnovicu - plaća ga isplatilac, dodaje se na trošak i ne umanjuje neto izvođača.
- Doprinos za zdravstvo 4% na istu osnovicu - odbija se iz naknade izvođača i umanjuje osnovicu za porez.
- Porez na dohodak 10% na osnovicu umanjenu za doprinos za zdravstvo.
- Zaštita od prirodnih nesreća 0,5% i opća vodna naknada 0,5% - plaća ih isplatilac.
Doprinos za nezaposlenost se ne plaća, a izvođaču ovaj angažman ne donosi radni staž ni zdravstveno osiguranje.
Primjer za ugovoreni bruto honorar od 1.000,00 KM (rezident, vlastiti alat):
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Bruto honorar | 1.000,00 KM | |
| Priznati rashodi 20% | 1.000 x 20% | -200,00 KM |
| Osnovica za doprinose | 800,00 KM | |
| Doprinos za zdravstvo 4% (iz naknade) | 800 x 4% | -32,00 KM |
| Osnovica za porez | 800 - 32 | 768,00 KM |
| Porez na dohodak 10% | 768 x 10% | -76,80 KM |
| Neto izvođaču | 1.000 - 32 - 76,80 | 891,20 KM |
| Doprinos za PIO 6% (isplatilac) | 800 x 6% | +48,00 KM |
| Naknade 0,5% + 0,5% (isplatilac) | na neto | +8,91 KM |
| Ukupan trošak isplatioca | 1.056,91 KM |
Porezi i doprinosi u RS
U Republici Srpskoj je pravilo drugačije i jednostavnije po strukturi, ali skuplje za izvođača. Ugovor o djelu spada u ostali dohodak i oporezuje se stopom od 13% (a ne 8%, koliko iznosi porez na platu). Bitno: 13% nije novina za 2026. - ta stopa na ostali dohodak primjenjuje se već godinama, a posljednja izmjena zakona (Sl. glasnik RS 114/25, na snazi od 1.1.2026) nije dirala oporezivanje ugovora o djelu.
Na ugovor o djelu u RS plaća se:
- Doprinos za PIO 18,5% na bruto naknadu. To je jedini doprinos - zdravstvo, nezaposlenost i dječja zaštita se ne plaćaju.
- Porez na dohodak 13% na osnovicu koju čini bruto naknada umanjena za plaćeni doprinos za PIO.
Za razliku od FBiH, u RS nema paušalnog umanjenja od 20% za ugovor o djelu, pa je poreska osnovica veća. Sve se obračunava po odbitku, tako da ukupan trošak isplatioca odgovara ugovorenoj bruto naknadi.
Primjer za ugovoreni bruto od 1.000,00 KM:
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Bruto naknada | 1.000,00 KM | |
| Doprinos za PIO 18,5% | 1.000 x 18,5% | -185,00 KM |
| Osnovica za porez | 1.000 - 185 | 815,00 KM |
| Porez na dohodak 13% | 815 x 13% | -105,95 KM |
| Neto izvođaču | 1.000 - 185 - 105,95 | 709,05 KM |
| Ukupan trošak isplatioca | sve po odbitku | 1.000,00 KM |
Koliko ostaje izvođaču: FBiH i RS
Ista brojka na papiru (bruto 1.000 KM) daje bitno drugačiji ishod. U FBiH izvođač zadrži skoro 89% honorara, a isplatilac plati nešto više od ugovorenog. U RS izvođač zadrži oko 71%, ali je trošak isplatioca tačno jednak ugovorenom iznosu - sav teret je “unutar” naknade.
Isti ugovoreni bruto honorar od 1.000 KM, obračun po pravilima svakog entiteta. U KM.
Zato prije potpisa vrijedi razmisliti ko snosi koji trošak i da li se honorar dogovara u bruto ili neto iznosu - razlika u neto iznosu između entiteta je gotovo 200 KM na svakih 1.000 KM.
- FBiH: porez 10%, priznati rashodi 20%, PIO 6% (isplatilac) + zdravstvo 4% (izvođač) + 2 x 0,5% naknade. Neto od 1.000 KM: oko 891 KM.
- RS: porez 13% (ostali dohodak), samo PIO 18,5%, bez paušalnih rashoda. Neto od 1.000 KM: oko 709 KM.
- Oba entiteta: nema radnog staža ni zdravstvenog osiguranja po ovom osnovu; sve se plaća po odbitku.
Autorski ugovor: kad se više isplati
Ako je posao autorske prirode (tekst, dizajn, softverski kod, muzika, fotografija), umjesto ugovora o djelu često je povoljniji autorski ugovor. Porez je isti (10% u FBiH, 13% u RS), ali je osnovica manja jer se priznaje veći paušalni trošak: u FBiH 30% umjesto 20%, a u RS 40%, 50% ili 60% zavisno od vrste autorskog djela. Uslov je da rad zaista ima karakter autorskog djela - ne može se svaki posao “prekrstiti” u autorski da bi se platilo manje poreza.
Prijava i obrasci
Sve dažbine obračunava i uplaćuje isplatilac, izvođač ne podnosi mjesečne prijave.
- FBiH: porez i doprinosi se plaćaju po odbitku pri svakoj isplati. Isplatilac izvođaču godišnje izdaje obrazac AUG-1031 (godišnji izvještaj o plaćenom porezu), koji izvođač-rezident unosi u svoju godišnju prijavu poreza na dohodak (GPD-1051), s rokom do 31. marta za prethodnu godinu.
- RS: isplatilac podnosi mjesečnu prijavu poreza po odbitku (obrazac 1002) Poreskoj upravi RS, s prihodom prijavljenim kao ostali dohodak.
Česta pitanja
Šta je ugovor o djelu? Ugovor građanskog prava iz Zakona o obligacionim odnosima kojim se izvođač obavezuje da samostalno obavi tačno određen posao, a naručilac da mu plati naknadu. Ne zasniva radni odnos.
Koliki je porez na ugovor o djelu u FBiH? Porez na dohodak je 10%, uz priznatih 20% rashoda, PIO 6% (isplatilac), zdravstvo 4% (izvođač) i dvije naknade od po 0,5%. Na 1.000 KM izvođaču ostaje oko 891 KM.
Koliki je porez na ugovor o djelu u RS? Tretira se kao ostali dohodak i oporezuje sa 13%, uz samo doprinos za PIO 18,5%. Na 1.000 KM izvođaču ostaje oko 709 KM.
Koja je razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu? Ugovor o radu je trajan rad po uputama i pod nadzorom, uz platu i sva prava iz radnog odnosa. Ugovor o djelu je jednokratan, samostalan posao bez staža i godišnjeg odmora.
Koji doprinosi se plaćaju na ugovor o djelu? U FBiH PIO 6% i zdravstvo 4%; u RS samo PIO 18,5%. Nezaposlenost se ne plaća, a angažman ne donosi radni staž.
Zaključak
Ugovor o djelu je koristan alat za jasno određene, samostalne poslove, ali nosi svoja pravila. U FBiH izvođaču od honorara ostaje osjetno više nego u RS, a struktura poreza i doprinosa se razlikuje u gotovo svakom koraku. Prije potpisa provjerite tri stvari: da je posao zaista djelo (a ne prikriveni radni odnos), da li se iznos dogovara u bruto ili neto, i koji entitet primjenjuje pravila.
Za obračun redovne plate, doprinosa i ukupnog troška radnika koristite kalkulator plate za FBiH i RS. Ako želite da vam ugovori, saradnici i isplate budu u jednom sistemu, javite nam se.
Izvori: Zakon o obligacionim odnosima (ugovor o djelu); Zakon o porezu na dohodak FBiH i Pravilnik (dohodak od druge samostalne djelatnosti); Zakon o doprinosima FBiH; Zakon o porezu na dohodak RS, Sl. glasnik RS 60/15 do 114/25 (čl. 4, 52, 53) i Zakon o doprinosima RS (čl. 6, 22); kaznene odredbe Zakona o radu FBiH (čl. 170-171). Iznosi se mogu mijenjati; za obavezujući obračun provjerite aktuelne propise ili se posavjetujte s knjigovođom. Zadnja provjera: 1.7.2026.
