Bolovanje, službeno privremena spriječenost za rad, jedno je od onih prava kod kojih FBiH i RS rade po različitim pravilima. Razlikuje se tko plaća i koliko dugo, koliki je postotak naknade i kako se računa osnovica. Ako vodite tvrtku u oba entiteta ili samo želite znati što vam pripada, ova pravila treba poznavati prije nego što otvorite prvu doznaku.
U ovom tekstu razdvajamo FBiH i RS: tko snosi trošak, koliki je postotak naknade plate, što su doznake, kada se ide na ljekarsku komisiju i kako izgleda obračun na konkretnom primjeru.
Ključni brojevi
Najvažnija razlika je prag do kojeg trošak snosi poslodavac: 42 dana u FBiH naspram 30 dana u RS. Druga je postotak naknade: u FBiH najmanje 80% osnovice, a u RS 70% za običnu bolest.
Tko plaća bolovanje: FBiH 42, RS 30 dana
Princip je u oba entiteta isti: prvi dio bolovanja plaća poslodavac iz svog džepa, a tek nakon određenog broja dana trošak preuzima, odnosno refundira, zavod ili fond zdravstvenog osiguranja. Razlikuje se prag i način refundacije.
| FBiH | RS | |
|---|---|---|
| Poslodavac plaća iz svog | prvih 42 dana | prvih 30 dana |
| Nakon tog perioda | poslodavac isplaćuje, pa refundira od kantonalnog zavoda | Fond zdravstvenog osiguranja RS refundira poslodavcu |
| Osnovica | neto plata isplaćena za mjesec prije bolovanja | prosjek bruto plate iz zadnjih 6 mjeseci |
| Bolovanje otvara | izabrani (obiteljski) doktor, do 42 dana | izabrani (obiteljski) doktor |
| Produženje odobrava | prvostepena ljekarska komisija | ljekarska komisija Fonda |
Koliki je postotak naknade plate
Ovdje je razlika između entiteta najveća i najviše utiče na to koliko radnik stvarno dobije na račun.
FBiH
- Najmanje 80% osnovice u pravilu za bolest, povredu van rada, izolaciju i njegu člana obitelji.
- 100% za povredu na radu, profesionalnu bolest, komplikacije u vezi s trudnoćom i dobrovoljno davanje organa.
- Točan postotak za period do 42 dana određuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu, ali zakonski ne smije biti ispod 80%.
RS
- 70% za bolest, povredu i sve ostale slučajeve.
- 90% za obaveznu izolaciju kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u okolini.
- 100% za komplikacije u trudnoći, malignu bolest, njegu djeteta oboljelog od maligne bolesti i dobrovoljno davanje organa, tkiva ili ćelija.
Osnovica: na što se računa postotak
Postotak sam po sebi ne znači ništa bez osnovice. I tu se entiteti razlikuju.
U FBiH osnovicu čini plata isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad (Član 46 Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH). Ako u prethodnom mjesecu nije bilo plate, uzima se prosječna kantonalna plata za odgovarajući mjesec.
U RS osnovica je prosjek bruto plate koju bi osiguranik ostvario da je radio u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca za koji se obračun radi. Ako kod tog poslodavca nije proveo punih šest mjeseci, uzima se prosjek za period koliko je stvarno radio.
Bolovanje do 42 dana: obračun na primjeru
Najčešće pitanje poslodavaca u FBiH je obračun bolovanja do 42 dana, jer taj dio u potpunosti pada na tvrtku.
Primjer (FBiH). Radniku je osnovica neto plata iz prethodnog mjeseca, recimo 1.200 KM. Provede li cijeli mjesec na bolovanju zbog obične bolesti, naknada je najmanje 80%, dakle 960 KM neto za taj mjesec. Da je u pitanju povreda na radu, naknada bi bila 100%, odnosno punih 1.200 KM, i to na teret zavoda od prvog dana.
U RS bi isti radnik na bolovanju zbog bolesti dobio 70% osnovice, gdje je osnovica prosjek bruto plate iz posljednjih šest mjeseci. Umanjenje je veće nego u FBiH, ali se na bruto naknadu i dalje obračunavaju doprinosi i porez kao i na redovnu platu.
Da ne biste ručno računali neto, bruto i doprinose za svaki slučaj, unesite iznos u naš besplatni kalkulator plate za FBiH i RS i odmah dobijete punu strukturu plate na koju onda primjenjujete postotak naknade.
Bolovanje preko 42 dana i ljekarska komisija
Za bolovanje duže od propisanog roka više ne odlučuje samo izabrani doktor.
U FBiH izabrani (obiteljski) doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 42 dana. O nastavku bolovanja preko 42 dana odlučuje prvostepena ljekarska komisija kantonalnog zavoda, na osnovu medicinske dokumentacije i nalaza izabranog doktora. Na odluku komisije moguća je žalba drugostepenoj komisiji. Upravo zato se pretražuju pojmovi poput “komisija za bolovanje” u Sarajevu, Zenici ili drugim gradovima: radi se o komisiji nadležnog kantonalnog zavoda.
U RS o produženju bolovanja preko propisanog perioda odlučuje ljekarska komisija Fonda zdravstvenog osiguranja RS po sličnom principu.
Doznake i refundacija
Doznaka je dokument kojim izabrani doktor potvrđuje privremenu spriječenost za rad i njen razlog, a time i kategoriju (postotak) naknade. Bez uredne doznake nema ni obračuna naknade ni refundacije.
Za refundaciju troška preko praga:
- U FBiH poslodavac podnosi zahtjev nadležnom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja uz doznake i propisanu dokumentaciju. Procedura, rokovi i maksimalan iznos refundacije razlikuju se od kantona do kantona, pa provjerite pravila svog zavoda.
- U RS poslodavac Fondu zdravstvenog osiguranja RS podnosi popunjenu, potpisanu i ovjerenu dokumentaciju, uključujući obrazac EZ-6 (spisak isplaćenih naknada plate).
Što se mijenja u 2026
Bolovanje u FBiH je u 2026. tema reforme. Početkom juna 2026. Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH usvojilo je novi pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad i najavilo izradu potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Cilj je drugačija raspodjela troška bolovanja, da ne pada isključivo na poslodavca, i suzbijanje zloupotreba.
FBiH i RS: ključne razlike
- Prag poslodavca: 42 dana u FBiH, 30 dana u RS.
- Naknada za bolest: najmanje 80% u FBiH, 70% u RS.
- Povreda na radu: 100% i na teret zavoda u FBiH; 70% i na teret poslodavca u RS.
- Osnovica: plata prethodnog mjeseca u FBiH; prosjek 6 mjeseci u RS.
- Komisija: preko 42 dana (FBiH), odnosno preko propisanog perioda (RS).
Bolovanje i evidencija rada
Točan obračun bolovanja počinje od točne evidencije: koliko je dana radnik bio na bolovanju, po kojem osnovu i kojom doznakom. Ako sate, smjene i odsustva još vodite u tablicama, lako se potkrade greška koja kasnije ruši refundaciju.
Digitalna evidencija smjena i odsustava drži dane na bolovanju, godišnjem i radu na jednom mjestu, pa je obračun plate i naknade brži i bez ručnog prepisivanja. Za samu platu i doprinose koristite kalkulator plate, a detaljan postupak obračuna pogledajte u tekstu o obračunu plate u BiH.
Česta pitanja
Tko plaća bolovanje u FBiH? Prvih 42 dana plaća poslodavac. Za bolovanje duže od 42 dana poslodavac isplaćuje naknadu, ali je refundira od kantonalnog zavoda. Povreda na radu ide na teret zavoda od prvog dana.
Koliki je postotak naknade za bolovanje u RS? 70% za bolest i povredu, 90% za obaveznu izolaciju i 100% za komplikacije u trudnoći, malignu bolest, njegu djeteta s malignom bolešću i davanje organa.
Koliko se odbija od plate za vrijeme bolovanja? U FBiH najviše 20% (naknada je bar 80%), kod povrede na radu ništa. U RS oko 30% za običnu bolest (naknada 70%).
Što su doznake za bolovanje? Dokument izabranog doktora kojim se opravdava odsustvo i razlog spriječenosti. Bez doznake nema naknade ni refundacije.
Kada bolovanje ide na komisiju? U FBiH preko 42 dana odlučuje prvostepena ljekarska komisija, a u RS ljekarska komisija Fonda za produženje preko propisanog perioda.
Zaključak
Bolovanje u BiH nije jedinstveno pravilo, nego dva sistema. FBiH drži prag od 42 dana i naknadu od najmanje 80%, a RS prag od 30 dana i 70% za običnu bolest, uz drugačiju osnovicu i tretman povrede na radu. Za poslodavca je ključno znati tko snosi trošak do praga, kako teče refundacija i koja dokumentacija (doznake, obrasci) je potrebna.
Ako želite da evidencija rada, odsustava i plata bude u jednom sistemu, umjesto rasutih tablica, javite nam se ili krenite od kalkulatora plate.
Izvori: Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH (Sl. novine FBiH 30/97 i izmjene, Član 46) i Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad (Sl. novine FBiH 66/12); Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS i Fond zdravstvenog osiguranja RS; pregledi na paragraf.ba i unija.com. Procedure refundacije i maksimalni iznosi razlikuju se po kantonu; za obavezujuće podatke provjerite zvanične izvore i svoj zavod. Zadnja provjera: 18.6.2026.
